Konsultantska industrija u Srpskoj, ako je suditi po broju novoosnovanih preduzeća, posljednjih godina doživljava rast i u Republici ih posluje oko 450, od čega 70 odsto u Banjaluci, ali uprkos tome stručnjaci tvrde da domaći poslodavci rijetko posežu za uslugama poslovnog savjetovanja, a kada to i učine, obično bude kasno.
Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) Republike Srpske na kraju 2018. godine u zemlji je bilo 195 privrednih društava registrovanih za poslove "savjetovanje koje se odnosi na poslovanje i ostalo upravljanje", dok je u julu ove godine poslovalo 448 preduzeća koja obavljaju tu vrstu posla.
- Od početka godine u Srpskoj je osnovano 39 preduzeća za savjetovanje, od čega 27 u Banjaluci, s tim da je gradu na Vrbasu ukupno registrovano 315 takvih preduzeća - podaci su APIF-a.
Cilj konsultanata su mala i srednja preduzeća koja teže privrednom razvoju, jer velikim, multinacionalnim kompanijama i onima koji godinama rade sa inostranstvom njihove usluge nisu nepoznanica.
Poseban akcenat je na porodičnim firmama u kojima tokom neminovne smjene generacije na Balkanu prečesto poslovanje zapada u krizu.
Međutim, ekonomista i profesionalni konsultant Zoran Pavlović za "Glas" kaže da se privatna preduzeća rijetko odlučuju da plate usluge savjetovanja iako je, kako kaže, značaj njihovih usluga za razvoj domaće privrede ogroman.
- Konsalting je enormno važan i koristan, riječ je o zahtjevnom poslu koji je u jednu ruku i komforan, budući da prodajete znanje nekom ko je to spreman da plati, samo što je u našem društvo to rijetko. Ovdje niko neće da plaća pamet, naš narod misli da sve zna sam, zbog čega nam firme i propadaju. Oni koji se i jave najčešće dođu kad preduzeće već propadne i nema mu spasa. Kao kad pacijent ode doktoru, a dijagnoza karcinom - kategoričan je Pavlović.
On je istakao da na domaćem tržištu zasigurno nema dovoljna posla za sva registrovana preduzeća koja pružaju usluge savjetovanja.
- Bilo bi interesantno vidjeti koliki promet imaju sva te konsultantske firme po osnovu savjetovanja. To bi dalo sliku o obimu posla koji obavljaju, mada sam siguran da promet po tom osnovu ima svega desetak preduzeća, a da ostali obavljaju neke druge djelatnosti. Ljudi kada hoće da osnuju firmu, a nisu sigurni čime bi mogli da se bave kao djelatnost navedu savjetovanje, jer ne treba ništa da dokazuju - tvrdi Pavlović.
Stručnjaci su saglasni da među pomenutim privrednim društvima ima dobar dio onih koji su fiktivni, a direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić smatra da određeni broj firmi posluje u minusu.
- Na domaćem tržištu djeluje nekolicina kompanija koje mogu pružiti kvalitetne savjete firmama, usluge koje će im osigurati put razvoja, a kvalitet usluga drugih je pod znakom pitanja. Pitanje je da li imaju i tržište, vjerovatno veći broj njih ne ostvaruje pozitivno poslovanje - kazao je Aćić.
Navodi da je u svakom slučaju pohvalno što broj privrednih društava raste.
- Iako su usluge konsaltinga kod nas u povoju, u budućnosti će se sve više koristiti, a zahvaljujući znanju koje će implementirati domaćim kompanijama rezultat će biti veći ekonomski rast - rekao je Aćić.
Benefiti
Stručnjaci navode da su benefiti angažovanja konsultanata brojni po preduzeća, prije svega jer ne zahtijevaju stalno i dugogodišnje angažovanje radne snage. Ubrzavaju procese i poboljšavaju organizaciju posla, koja nakon izvjesnog vremena postane usvojena i obavlja se po automatizmu. Uvođenje novog lica u tim je istovremeno mentalno i osvježenje i rasterećenje stalnim radnicima.